Porezni položaj isplate regresa


Vrijeme je godišnjih odmora, a samim time i isplate regresa. Zakonska obveza isplate regresa od strane poslodavca prema radniku ne postoji osim ako to nije regulirano Pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili nekim drugim internim aktom. 


Poreznim propisima je uređeno do koje svote se regres može isplatiti neoporezivo (bez obveze obračuna i plaćanja poreza na dohodak).  Naime, sukladno odredbama Pravilnika o porezu na dohodak poslodavac može regres isplatiti radniku neoporezivo do 2.500,00 kuna koliko iznosi godišnja prigodna nagrada (regres, božićnica, uskrsnica i drugo). Dakle, da bi poslodavac izvršio neoporezivu isplatu regresa, potrebno je zadovoljiti slijedeće uvjete:
regres se isplaćuje radniku (osobi s kojom poslodavac ima zasnovan radni odnos na temelju ugovora o radu)
isplaćena svota ne prelazi svotu od 2.500,00 kuna godišnje (to znači da radnik tijekom istog poreznog razdoblja odnosno godine od istog ili drugih isplatitelja nije primio ni jednu drugu prigodnu nagradu (božićnicu, uskrsnicu i drugo) koja bi prelazila svotu od 2.500,00 kuna).

Isplate regresa se mogu obaviti u novcu ili naravi. Ispata je moguća u gotovu novcu ili na račun radnika. Knjiženje regresa kao neoporezive isplate treba izvršiti u poslovnim knjigama na temelju vjerodostojnih isprava (rješenja, odluka i slično). Za isplatu regresa poslodavac je obvezan ispostaviti Izvješće o primicima porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja – JOPPD obrazac, najkasnije do 15. u mjesecu za isplate koje su napravljene u prethodnom mjesecu  (ako je riječ o neoporezivoj isplati regresa).
Regres se neoporezivo može dodijeliti radniku neovisno o tome u kojem dijelu godine je s poslodavcem započeo radni odnos, ovisno o tome koristi li godišnji odmor kod poslodavca koji ga isplaćuje, s time da treba voditi računa da je ukupna isplaćena svota prigodnih nagrada do 2.500,00 kuna godišnje. 
Ako je poslodavac tijekom poreznog razdoblja (godine) isplatio neke od prigodnih nagrada (božićnica, uskrsnica i drugo) treba utvrditi koja je to svota odnosno je li do svote od 2.500,00 kn ostalo još prostora za isplatu neoporezive svote. Ako poslodavac radniku isplaćuje regres u svoti iznad propisane neoporezive svote, razlika između propisane svote i isplaćene svote smatra se dohotkom od nesamostalnog rada (plaćom).

 

POGLEDAJTE AKTUALNE SEMINARE