Neplaćeni dopust radnika

---

Neplaćeni dopust radnika

Prema odredbama Zakona o radu poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust. Za vrijeme neplaćenoga dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom radniku miruju, ako zakonom nije drukčije određeno. To znači da ako radnik uputi zahtjev za neplaćeni dopust da mu poslodavac može ali i ne mora odobriti neplaćeni dopust. U nekim izvorima radnog prava kao što je kolektivni ugovor, pravilnik o radu i sl. propisana je mogućnost da radnik u nekim slučajevima ima pravo na neplaćeni dopust. Tako je na primjer u Kolektivnim ugovoru za državne službenike i namještenike je uređeno da se službeniku i namješteniku može odobriti dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 dana u tijeku kalendarske godine pod uvjetom da je takav dopust opravdan i da neće izazvati teškoće u obavljanju poslova državnog tijela.

Mogućnost odobravanja osobito je uređena ako je riječ o gradnji, popravku ili adaptaciji kuće ili stana, njezi člana uže obitelji, liječenja na vlastiti trošak, sudjelovanja u kulturno-umjetničkim i športskim priredbama, vlastitom obrazovanju i edukaciji, stručnom usavršavanju i osposobljavanju. Jednako tako, Kolektivni ugovor za graditeljstvo uređuje da se radniku može odobriti neplaćeni dopust do 30 dana u slučajevima: njege člana obitelji,  gradnje ili popravka kuće ili stana, liječenja na vlastiti trošak, obrazovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije na vlastiti trošak, te u drugim opravdanim slučajevima. Navedenim Ugovorom, ako okolnosti zahtijevaju i dopuštaju, neplaćeni dopust može se odobriti  i u trajanju dužem od 30 dana. Poslodavci kod kojih kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili nekim drugim aktom nisu propisani razlozi za odobravanje neplaćenog dopusta i njegovo trajanje Zakonom o radu uređena je mogućnost da se poslodavac i radnik sporazumiju oko korištenja neplaćenog dopusta. Zakon o radu ne propisuje niti oblik niti sadržaj zahtjeva za odobrenjem neplaćenog dopusta Smatramo da bi primjer Zahtjeva za odobrenjem neplaćenog dopusta moga imati sljedeći oblik i sadržaj:

 

Mirela Glavota

Šarengradska 9

10000 Zagreb

                            

                            PRANA d.o.o.

                            Gundulićeva 3

                            10000 Zagreb

 

Zagreb, 16. 06. 20XX

 

 

ZAHTJEV

za korištenje neplaćenog dopusta

 

 

Molim da mi se, na temelju članka 87. Zakona o radu (Narodne novina 93/14.- 98/19.), odobri korištenje 3 mjeseca neplaćenog dopusta, radi vlastitog obrazovanja i edukacije, koje bih koristila od 01. rujna do 30. studenog tekuće godine.

 

 

                                    Mirela Glavota

 

                                    _______________

 

 

 

PRANA d.o.o.

Gundulićeva 3

10000 Zagreb

OIB: 95699936997                    

 

Zagreb, 16. 07. 20XX

 

 

 

ODLUKA

o korištenje neplaćenog dopusta

 

 

Radnici Mireli Glavota odobrava se korištenje neplaćenog dopusta u razdoblju od 01. rujna do 30. studenog tekuće godine, radi vlastitog obrazovanja i edukacije na njezin osobni trošak.

 

Obrazloženje:

Radnica Mirela Glavota podnijela je dana 16.06. tekuće godine zahtjev za korištenje neplaćenog dopusta. Spomenuti zahtjev je u skladu sa člankom 87. Zakona o radu (Narodne novina 93/14.- 98/19.), te je odlučeno kao u izreci.

 

Za vrijeme neplaćenog dopusta radnici miruju sva prava i obveze iz radnog odnosa i/ili u vezi s radnim odnosom.

 

                        M.P.                 ZA PRANA d.o.o

                                  

                                 Direktor: 

                                                                                               ___________________

                                 Damir Gašpar

                                    

 

   Dostaviti: 

 

-  Mireli Glavota, Šarengradska 9, Zagreb,

-  kadrovskoj službi, 

-  računovodstvu – obračun plaća.

 

                                    

 

S obzirom da za vrijeme korištenja neplaćenog dopust  prava i obveze radnika koji koristi neplaćeni dopust  miruju, poslodavac će radnika koji koristi neplaćeni dopust odjaviti sa mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. To znači da radnik za vrijeme trajanja neplaćenog dopusta nema pokriveno zdravstveno i mirovinsko osiguranje.

No, za vrijeme trajanja neplaćenog dopusta radnik može sam uplaćivati doprinose za mirovinsko osiguranje koristeći mogućnost produženog mirovinskog osiguranja. Naime, 

na temelju članka 18. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 157/13. do  84/21.) uređeno je  da osobe kojima je prestalo obvezno mirovinsko osiguranje mogu se osigurati na produženo osiguranje ako od prestanka obveznog osiguranja nije proteklo više od dvanaest mjeseci i ako podnesu prijavu osiguranja u tom roku. Navedenom odredbom takva mogućnost propisano i za vrijeme neplaćenog dopusta.

Za zdravstveno osiguranje radnik može jednako tako sam uplaćivati doprinos, odnosno može se osigurati kao član obitelji osiguranika na način da nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje podnese prijavu putem propisane tiskanice u skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju. 

 

Osim navedenog, radnik može sam za sebe plaćati doprinos za zdravstveno osiguranje kao osigurana osoba koja sama za sebe snosi trošak zdravstvenog osiguranja. 

Člankom 13. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br.  80/13. do 98/19.) uređeno  je da su se osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koje zdravstveno osiguranje ne ostvaruju po drugoj osnovi, obvezne osigurati na osnovno zdravstveno osiguranje u opsegu utvrđenom za članove obitelji.  Člankom 13. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju uređeno  je da osobe s prebivalištem, odnosno odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj koje pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne ostvaruju po drugoj osnovi, obvezne su se osigurati na obvezno zdravstveno osiguranje kao osigurane osobe.
Osigurane osobe prava i obveze iz obveznoga zdravstvenog osiguranja stječu pod uvjetom da su prethodno jednokratno uplatile doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje na najnižu osnovicu za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje od dana prestanka ranijeg statusa osigurane osobe, a najdulje za razdoblje od 12 mjeseci.

 

U praksi je česti slučaj neovisno o tome što Zakon o radu ne propisuje mogućnost korištenja neplaćenog dopusta bez odjave radnika sa mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, da poslodavac odobri radniku korištenje neplaćenog dopusta, a da ga ne odjavi sa zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, već za istog plaća doprinose na najnižu propisanu osnovicu za plaćanje doprinosa  i ne isplaćuje plaću, što je predviđeno odredbama Pravilnika o doprinosima. 

To znači da će poslodavac, koji je radniku odobrio neplaćeni dopust, ali tog istog radnika nije odjavio sa mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, za razdoblje korištenja neplaćenog dopusta obračunati, obustaviti i uplatiti obvezne doprinose na najnižu osnovicu za obračun doprinosa.

Za razdoblje korištenja neplaćenog dopusta poslodavac radniku neće isplatiti plaću.

Najniža mjesečna osnovica za plaćanje doprinosa za 2021. godinu iznosi 3.488,78 kn.

 

Obvezni doprinosi iz plaće su:

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti - I. stup 

• osiguranik koji je osiguran samo u sustavu mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti plaća doprinose po stopi od 20%,

• osiguranik koji je osiguran i temeljem individualne kapitalizirane stenje (II stup)  

            doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti plaća po stopi   

            od 15%

 Doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje- II. stup, plaća doprinos po stopi od 5%.

Doprinosi na plaću:

Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje po stopi od 16,5 %,

 

Primjer: Obračun obveznih doprinosa za korištenje neplaćenog dopust radnice koja nije odjavljena sa mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.

Poslodavac je radnici Mireli Glavota  odobrio korištenje neplaćenog dopusta od 01. rujna do 30. studenog tekuće godine. O korištenju neplaćenog dopusta za navedeno razdoblje poslodavac je donio Odluku. Poslodavac radnicu Mirelu Glavota nije odjavio s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Obveza je poslodavca da za radnicu, za vrijeme korištenja neplaćenog dopusta, obračuna doprinose na najnižu osnovicu za plaćanje doprinosa, ali to istoj radnici neće isplatiti plaću. 

Ugovorena bruto plaća radnice je 6.000,00 kn (prebivalište u Zagrebu, stopa prireza 18%, koeficijent olakšice 1, u II. stupu mirovinskog osiguranja.)

 

 

 

Najniža osnovica za plaćanje doprinosa – 3.488,78 kn

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti - I. stup 

 po stopi od  15%  - 523,32 kn 

 Doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje- II. stup, plaća doprinos po stopi od 5%. – 174,44 kn 

Ukupno doprinos iz :                                                                   697,76 kn 

Doprinosi na plaću:

Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje po stopi od 16,5 % - 575,65 kn, 

Ukupno doprinos na:                                                                     575,65 kn                                                         

 

Ukupni mjesečni trošak poslodavca za radnika kojem je odobren neplaćeni dopust iznosi:

1.273,41 kn